Lady Godiva
According to the popular story, Lady Godiva took pity on the people of Coventry, who were suffering grievously under her husband's oppressive taxation.
Lady Godiva appealed again and again to her husband, who obstinately refused to remit the tolls. At last, weary of her entreaties, he said he would grant her request if she would strip naked and ride through the streets of the town. Lady Godiva took him at his word and, after issuing a proclamation that all persons should stay indoors and shut their windows, she rode through the town, clothed only in her long hair.
Just one person in the town, a tailor ever afterwards known as Peeping Tom, disobeyed her proclamation in one of the most famous instances of voyeurism. In the story, Tom bores a hole in his shutters so that he might see Godiva pass, and is struck blind. In the end, Godiva's husband keeps his word and abolishes the onerous taxes.( via Wikipedia)
Lady Godiva ili Godgifu (o. 990.?- 10. rujna 1067.), mitološka anglosaksonska plemkinja. Najpoznatije djelo koje je Godiva učinila je kad je projahala Coventryem gola na konju, zaogrnuta samo svojom kosom. Naime, njen suprug Leofrik III. (958.-1057.), bio je grof (earl) Mercije, vladar jednog od sedam kraljevstava rane srednjovjekovne Engleske. Nametnuo je velike poreze, pa su podanici bili pod teškom tlakom. Zamolili su Godivu da im pomogne. Ona je konstantno molila muža da smanji ili ukine poreze. Kad više nije mogao trpjeti njene zamolbe, rekao je da će ukinuti poreze ako ona projaše gola gradom Coventryem. Godiva je pristala i izdala proglas gdje je rečeno stanovnicima da zatvore prozore i vrata te da ostanu u kućama. Zaogrnuta dugom kosom, prelijepa Godiva uzjahala je konja i projahala kroz grad. Leofrik je održao obećanje. No, i pojam voajerizama spominje se navodno od dana prolaska Godive kroz Coventry. Krojač Tom izbušio je rupu u vratima, vidio Godivu i za kaznu oslijepio.
Motiv Lady Godive poslije se javlja u književnosti, likovnoj umjetnosti, filmu i glazbi. Zaštitnica je strojara, a po njoj je nazvana i vrsta vrlo skupe čokolade.
Sandro Botticelli (1445.-1510.) je svoju sliku Rođenje Venere naslikao u seriji mitoloških slika za obitelj Medici koji su se zanimali za "pogansku" tematiku. To zanimanje je potaknuto obnovom Platonove filozofije (Neoplatonizam) koja je dovela do zanimanja za antičke teme i osnivanje Platonove Akademije u Firenci 1469. god.
Boticellijeva naga Venera, poput Masacciove Eve, je inspirirana rimskom mramornom skulpturom Venera Medici iz 1. stoljeća. Za razliku od Masaccia, Boticellijeva Venera je elegantno izdužena, kao da je ošamućena, netom probuđena i bunovna. Venera pluta na ogromnoj školjci dok joj vjetar (muškarac) i lahor (žena) lagano pušu tjerajući je prema obali. S desna je žena, vjerojatno personifikacija Proljeća, koja juri da prekrije njenu nagost laganim ružičastim ogrtačem. Kao božica ljubavi i plodnosti, Venera je prigodno okružena cvijećem. Njena lepršava i valovita kosa ima odjek u gracioznim krivuljama haljina i prozirnih valova koji su uokvireni jasnim linijama, što je prepoznatljiva karakteristika Boticellijeva slikarstva.
According to the popular story, Lady Godiva took pity on the people of Coventry, who were suffering grievously under her husband's oppressive taxation.
Lady Godiva appealed again and again to her husband, who obstinately refused to remit the tolls. At last, weary of her entreaties, he said he would grant her request if she would strip naked and ride through the streets of the town. Lady Godiva took him at his word and, after issuing a proclamation that all persons should stay indoors and shut their windows, she rode through the town, clothed only in her long hair.
Just one person in the town, a tailor ever afterwards known as Peeping Tom, disobeyed her proclamation in one of the most famous instances of voyeurism. In the story, Tom bores a hole in his shutters so that he might see Godiva pass, and is struck blind. In the end, Godiva's husband keeps his word and abolishes the onerous taxes.( via Wikipedia)
Lady Godiva ili Godgifu (o. 990.?- 10. rujna 1067.), mitološka anglosaksonska plemkinja. Najpoznatije djelo koje je Godiva učinila je kad je projahala Coventryem gola na konju, zaogrnuta samo svojom kosom. Naime, njen suprug Leofrik III. (958.-1057.), bio je grof (earl) Mercije, vladar jednog od sedam kraljevstava rane srednjovjekovne Engleske. Nametnuo je velike poreze, pa su podanici bili pod teškom tlakom. Zamolili su Godivu da im pomogne. Ona je konstantno molila muža da smanji ili ukine poreze. Kad više nije mogao trpjeti njene zamolbe, rekao je da će ukinuti poreze ako ona projaše gola gradom Coventryem. Godiva je pristala i izdala proglas gdje je rečeno stanovnicima da zatvore prozore i vrata te da ostanu u kućama. Zaogrnuta dugom kosom, prelijepa Godiva uzjahala je konja i projahala kroz grad. Leofrik je održao obećanje. No, i pojam voajerizama spominje se navodno od dana prolaska Godive kroz Coventry. Krojač Tom izbušio je rupu u vratima, vidio Godivu i za kaznu oslijepio.
Motiv Lady Godive poslije se javlja u književnosti, likovnoj umjetnosti, filmu i glazbi. Zaštitnica je strojara, a po njoj je nazvana i vrsta vrlo skupe čokolade.
The Birth of Venus
The Birth of Venus, one of the most recognized paintings by Botticelli, depicts Venus, the goddess of love, born out of a seashell, a fully mature woman. It is worthy to note that in classical times, the seashell was the symbol for the female genitalia, and as such, Botticelli was artfully referencing the goddess’s actual birthSandro Botticelli (1445.-1510.) je svoju sliku Rođenje Venere naslikao u seriji mitoloških slika za obitelj Medici koji su se zanimali za "pogansku" tematiku. To zanimanje je potaknuto obnovom Platonove filozofije (Neoplatonizam) koja je dovela do zanimanja za antičke teme i osnivanje Platonove Akademije u Firenci 1469. god.
Boticellijeva naga Venera, poput Masacciove Eve, je inspirirana rimskom mramornom skulpturom Venera Medici iz 1. stoljeća. Za razliku od Masaccia, Boticellijeva Venera je elegantno izdužena, kao da je ošamućena, netom probuđena i bunovna. Venera pluta na ogromnoj školjci dok joj vjetar (muškarac) i lahor (žena) lagano pušu tjerajući je prema obali. S desna je žena, vjerojatno personifikacija Proljeća, koja juri da prekrije njenu nagost laganim ružičastim ogrtačem. Kao božica ljubavi i plodnosti, Venera je prigodno okružena cvijećem. Njena lepršava i valovita kosa ima odjek u gracioznim krivuljama haljina i prozirnih valova koji su uokvireni jasnim linijama, što je prepoznatljiva karakteristika Boticellijeva slikarstva.
No comments:
Post a Comment